Knežev dvor Pridvorje

Mantala

Mantala, starinska konavoska slastica od mošta. U mojoj obitelji se pravi po receptu starom preko 100 godina, koji se ponosno prenosi s koljena na koljeno.

Konavoske naušnice

Konavoske naušnice, prepoznatljivi nakit koji nose žene diljem svijeta

Kontonjata

Slastica koja se pravi od mrkatunja i šećera, najviše u vrijeme Božića

Cavtatski karneval

Karnevalske tradicije u Cavtatu stare su preko 100 godina, prepoznatljive su i čine značajan dio nematerijalne kulturne baštine

Tradicionalne igračke

Nematerijalna baština

Crkva sv.Petra, Karasovići

Jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima, bivša matica župe Pločice. Oko crkve se nalazi groblje sa stećcima a cijeli lokalitet je u jakom lošem stanju.

Rijeka Konavočica

Konavoski vez

Narodna nošnja

Konavoski riječnik

Zelena menestra

Rukotvorina konavoska nausnice

Originalna, tradicionalna i svevremenska rukotvorina s područja Konavala.

Sv.Barbara

Zasticena unesco i stečci

Kuće i pojate

Građene su na specifičan način na voltovima

Zelena menestra

Njegova vrijednost su 2 vrste mesa i 5 vrsta kupusa

Konavoska nošnja

Zbog materijala kojim se proizvodi

Konavoski riječnik

Specifičan i poseban

Konavoski vez

Poseban je zbog proizvodnje svile kojom se to vezlo.

Penganje jaja

Bojanje jaja u lučini- otiskivanje raznih trava pomoću hulahopki

Za Uskrs se bojaju jaja u prirodnoj boji koja se dobije kuhanjem kore od luka. Prethodno se jaja pripreme tako da se na sirova jaja stavi razno lišće i trave (primjerice djetelina) te se stisnu pomoću hulahopke, te se tako stave kuhati u haldnu vodu 15 minuta, nakon čega se odveze hulahopka te ukloni trava, […]

Uskrs u Konavlima

Uskrs kao najveći kršćanski blagdan treba dostojanstveno obilježiti.

Božić u Konavlima

Mislim da je važno sljedećim generacijama i naraštajima prenijeti običaje kako bi što duže sačuvali neke posebnosti po čemu smo poznati.

Crkva (kapelica) Sv. Martina u Gabrilima

Crkva Sv. Martina u Gabrilima potječe iz 7.stoljeća. To je najstariji spomenik kulturne baštine na tom području koji sadržava i stećke.

Proslava svetaca po konavoskim selima (svako selo obilježava svog sveca). Konavoske izreke/poslovice. Legende o vilama i vilenjacima.

Važno je prikupiti građu (s terena od još živućih stanovnika ili iz različitih izvora) i objediniti istu.

Legenda

Grad u Konavlima Cavtat je dobio ime po legendi Captislavi. Povjesničarima još nije pošlo za rukom pouzdano odgonetnuti od kud ime Cavtat ovom našem lijepom i poviješću bogatom gradu, no kako to obično biva, o onome što je nauci nedokučivo govore legende, od kojih jedna podrijetlo toga imena veže uz legendu o prelijepoj kneginji Captislavi […]

Igre

Igre krpenjačom (loptom), na boća, na ploke, igra “grad”, gađanje jajeta dinarom, “na prstena” – pogađanje prstena, napuhati mjehur od prasca (umjesto lopte), …. To su sve igre, kako su se djeca nekad zabavljala, uglavnom na blagdane.

Legende iz Konavala

Postoji puno lijepih legendi i priča o Konavlima. Ne mogu se pronaći na jednom mjestu, a vrijedni su sve ih zapisati, ilustrirati i objaviti u jedinstvenoj zbirci, knjizi ili sličnom formatu. U to se mogu uključiti i djeca i odrasli kako bi ostale zabilježene za sljedeće generacije.

Vaterpolo u Cavtatu

Cavtat je kolijevka vaterpola u Hrvatskoj, iznjedrilo je puno poznatih vaterpolista, najboljih na svijetu. Trebalo bi barem na vaterpolu gdje danas trenira mnogo vrijedne djece postaviti veliki plakat s njihovim slikama i kratkim sportskim uspjesima kako bi djeca u njima mogla naći nadahnuće i uzor.

Stečke u Konavlima

U Konavlima ima više lijepih i održavanih stečaka koji nisu svi ni dovoljno obilježeni, možda ni poznati široj javnosti. Ako postoje razni “vinski putovi” trebaju postojati i putevi stečaka koji su zavrijedili da ih svi vide, upoznaju i da se o njima napravi i neki zgodni katalog.

Više informacija o životu i radu poznatog opernog pjevača Tina Pattiere.

Mislim da se o Tinu Pattieri malo zna i da nije dovoljno “iskorišten” u prezentaciji Konavala, Cavtata. Njegova vrijednost je u toliko veća jer je u svoje vrijeme bio svjetski poznat operni pjevač u svijetu. Unazad nekoliko godina u Dubrovniku postoji festival u čast Tinu Pattieri, a u Cavtatu njegovom rodnom mjestu ima samo nekoliko […]

Procesija povodom zavjetnog sveca Sv. Spasa u Vitaljini

Nekada se hodalo od početka Vitaljine do Prevlake. Danas je hodočašće kraće, nekada je bilo dulje, običaj se promijenio. Cijelo selo sudjeluje u hodočašću na dan zavjetnog sveca.

Unošenje badnjaka i blagoslov na Badnji dan

Važno je znati, zapamtiti i čuvati običaje, zajedništvo je bilo u tom običaju najvažnije, cijela obitelj se skupi.

Preskakanje vatre na Ivandan, Petrovdan i Vidovdan

To se zvalo “kadit se”, palila se smreka i tako se zabavljalo nekada

Kolenda na Staru godinu

Nekada se na Staru godinu išlo od kuće do kuće, momak je nekada odlazio u kuću cure i nosio poklon, jabuku. To se zvalo kolenda, više toga nema, izgubio se običaj.

Odlazak na placu

U Konavlima se od place nekad živjelo, to je nekada bila cijela procedura, doć na placu, nije bilo dobro povezano kao danas.

Zelena menestra, đevenice, padišpanj, mantala, kontonjata

Tradicionalna konavoska jela, svakako dio nematerijalne beštine koja govori kako se i od čega živjelo nekada. Slastice su se pravile tek kasnije, prije su glavna jela bila kupus pod uje i zelena menestra.

Slavljenje krsnog imena

Cijele Konavle slavile su krsni dan, svako selo imalo je svog sveca (svaki zaselak zapravo), danas se to polako gubi, više nitko to ne čini. Primjeri: Vitaljina – Mijov dan u zaselcima: Bezboge, Donji Kraj Nikoj dan – u Mitrovićima, Misletićima, Gornjem Kraju

Odlazak na polnoćku

Ako nije bilo mjeseca, na polnoćku se odlazilo sa čempresom koji bi osušili preko ljeta, to je služilo kao svijeća i zvalo se “zublje”.

Folklor i konavoski plesovi

Folklor je dio konavoske povijesti već stoljećima.

Narodna nošnja

Potreba očuvanja izrade iste. Tradicija.

Konavoska narodna nošnja i nakit

Želim istaknuti konavosku narodnu nošnju i nakit koji se prenosi s generacije na generaciju. Za mene je posebno jer je unikatno, samo se ovdje nosi i sve se radi ručno. Važno mi je jer se danas to nosi samo za svečane prigode. Vrijednost je jako velika jer postoji unikatna nošnja za dnevnu, blagdansku i svadbenu […]

Stećci – Sveta Barbara

Stećci su dio konavoske povijesti od davnina.

KONAVOSKI VEZ

Očuvanje tradicije i umijeće izrade ručnog rada.

Mitrej

U to su mogli vjerovati samo muški. Junak se zvo Mitra, ubio je bika i od njegove krvi stvorio svijet, a od plašta mliječnu stazu. Uz bika se tu nalaze škorpion, pas, gavran i zmija.

Sokol grad

Sokol grad je lijep. U njemu se ima što vidjet. Ima mnogo prostorija, fora stvari i još svašta dobroga.

Špilja u Moluntu

Priča kako su ljudi zarobili zmaja koji tamo živi i svaki put viče na puni mjesec. Ovog ljeta namjeravam uć unutra.

Konavoski vez, folklor

Folklor se ljeti pleše u Čilipima svaku nedjelju iza mise. Najstarije kolo je potkolo.

Sveta Barbara

Sveta Barbara je građevina i spomenik. Ljudi idu tamo da pokapaju svoje bližnje.

Sokol gruda

Sokol grad – građevina koje je neđe oko 13.st. bila za obranu od Turaka. Danas je muzej.

Crkva Sv. Barbare i Sv. Luke, stečci, zelena menestra, folklor, konavoski vez

Cavtatska Glazba

Cavtatska Glazba je dio kulture Cavtata i sire okolice vec 110god, tj. od sad vec davne 1910godine. U cijelom tom periodu je neprekidno radila i bila aktivna u kulturnom i javnom zivotu Cavtata, podrucja Konavala i Dubrovnika. U svojih 110godina je provela mnoge generacije zitelji Cavtata, Konavala kroz razna glazbena iskustva, razne glazbene izricaje kao […]

Prevlaka

Povijest Prevlake ujedno je povijest Konavala i povijest Dubrovačke Republike.Dubrovačka Republika otkupila je 24. lipnja 1419. od Sandalja Hranića Velikoga istočni dio Konavala odnosno prostor od sela Popovići prema utvrdi Soko te prostor Sutorine do rta Oštra na ulasku u Bokokotorski zaljev. Do 1426. kupljen je zapadni dio Konavala.Zbog pogodnosti za pomorski prijevoz i strateškog […]

Konavoski vez i nakit

Zavičajni muzej Konavala osnovan je 1974. u Čilipima, u zgradi nekadašnje seoske blagajne gdje je izložen etnološki fundus Konavala, prezentiran u prostoru tipične konavoske kuće.Etnološka zbirka Zavičajnog muzeja Konavala danas sadrži oko 500 eksponata među kojima su izložene najkvalitetnije ženske i muške narodne nošnje, vezenine i ostalo tekstilno rukotvorstvo, nakit, oružje, glazbala te nešto uporabnih […]

Sv. Barbara

Sv. Barbara, Dunave – Sam lokalitet okružen je suhozidom unutar kojeg se nalazi najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Uz crkvicu sagrađenu krajem 19. st. utvrđena su 104 stećka iz 14. i 15. stoljeća. Zbog svoje iznimne vrijednosti lokalitet je od 2016. godine na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

Sokol Grad

Sokol grad je najveća i po smještaju u brdskom prijevoju prema Bosanskom zaleđu izuzetno važna utvrda iz vremena Dubrovačke Republike. Izgrađena je na lokaciji Ilirske i Rimske fortifikacije, o čemu svjedoče ostaci keramike i rimske cigle u njenim zidinama. Svojim oblikom prilagođena je prirodnoj stijeni na kojoj je izgrađena, a bojom kamena srasla u okoliš. […]

Franjevački samostan Sv. Vlaha

Samostan Sv. Vlaha smješten je ispod Kneževa Dvora, sjedišta dubrovačkog kneza u Konavlima. Osnovan je 1429.g. odmah nakon što je Dubrovačka republika svom teritoriju priključila prostor Konavala. Gradio se tijekom 15.st., a svoj je konačni oblik dobio u drugoj polovici 16.st. Samostan je više puta stradavao, a u Domovinskom ratu je spaljen do temelja. Obnovljen […]

Sklop mlinica i stupa na rijeci Ljutoj

Na rijeci Ljutoj u Konavlima izgrađen je sustav mlinica i stupa koji se sastojao od osam mlinica za brašno, dvije mlinice za ulje i tri stupe. Kada je Dubrovačka Republika kupila Konavle na rijeci su u gornjem toku zatečena četiri mlina. Nakon 1550. godine izgrađen je cjelokupni sustav «donji mlinovi», koji se očuvao i do […]

Mauzolej obitelji Račić

Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić (kipar Ivan Meštrović 1883.–1962.), na groblju Sv. Roka u Cavtatu, sagrađen je 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV stoljeća, po želji oporučiteljice Marije Račić. Građen je od bijelog bračkog kamena u obliku kupole i u čitavoj građevini nema niti jednog komada drva ili nekog drugog materijala […]

Folklor, konavoski vez i nakit

Folklorne priredbe u Čilipima održavaju se svake nedjelje od Cvjetne nedjelje do kraja listopada. Na mjesnom trgu ispred crkve Sv. Nikole, nakon nedjeljne mise u 11,15 sati, folklorna skupina Kulturno-umjetničkog društva Čilipi kroz pjesmu i ples upoznat će vas s konavoskim običajima. Posjet Čilipima prilika je i za posjet Zavičajnoj kući Konavala koja čuva vrijedno […]

Kuća Vlaho Bukovac

Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost od svibnja 2004. godine nakon desetgodišnje stanke i temeljite trogodišnje obnove. Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, već nadasve nasljeđe imena velikog hrvatskog slikara Vlaha […]

Običaje, koji su drugačiji od ostalih dijelova Dubrovnika i okolice, tradicija kolende, vjenčanja i slavlja

Vrlo rado gledam običaje Konavala. Kolenda na Badnjak čašćenje i post, bit tradicije jest taj da se čuva.

Ladanjsko-gospodarski kompleks

Ladanjsko-gospodarski kompleks

Ladanjsko-gospodarski kompleks

Ladanjsko-gospodarski kompleks

Ladanjsko-gospodarski kompleks

Ladanjsko-gospodarski kompleks (?)

Stari rimski put, ucrtan u kartama Dubrovačke Republike prilikom kupovine Konavala u 15 stoljeću koji je vodio od Sv. Ane na Obodu ispod Uskoplja, Gabrilai i drugih sela Gornje bande do sela Ljute. Bio je u upotrebi do druge polovice 20.stoljeća i povezivao je sva sela i prolazi uz sve izvore Gornje bande. Trebalo bi ga očistiti i vratiti u funkciju kao pješačku stazu.

Dobila bi se dodatna vrijednost za Konavle revitalizacijom povijesnog rimskog puta kao pješačke staze čime bi posjetiteljima i domaćim ljudima mnoge ljepote Gornje bande Konavala postale dostupne

Amfore Cavtat

Jedno od najvećih nalazišta Anfora je baš kraj Cavtata. Da i drugi mogu uživati u tome a ne samo mi kao cijelina…

Konavoske stijene

Konavoske stijene su poznati dio našeg konavoskog krajolika pogotovo one ispod sela Popovići i Radovčići gdje su najvisočije. Koliko je našim ljudima bio bitan pristup moru ogleda se u činjenici da su krajem devetnaestoga stoljeća mještani, viseći na konopima, usijecali put u stijeni. Isti put do kupališta Pendža ispod sela Radovčići koristio se sve do […]

groblje Sv. Ane u Dunavama-crkvišće

Crkva sv. Ane, groblje-stećci u Dunavama. Danas se mogu vidjeti samo 2 stećka, a ostali prostor je prekriven makijom i nalazi se u posjedu privatnih osoba. Stećci tj. 2 nalaze se na poljskom putu stoga su vidljivi. Po predaji mojih djedova groblje je u sklopu crkva sv. Ane . Jedno o budućih arheoloških istraživanja koja […]

Jezik: govorni i zabilježeni u pismu.

Jezik je neizostavna, odnosno jedna od osnovnih značajki i čimbenika stvaranja i očuvanja identiteta jedne zajednice.

Izrada stranice na internetu i knjigu o nama

Kad vam dođe gost u Konavle jako je loše informiran o sadržajima mikro lokacije ili nikako. Gotovo da nema nigdje pročitati našu priču o nama. Sve što može naći je vrlo loše napisano i u brošurama i na internetu. Potrebno je angažirati kvalitetnog stručnjaka da napiše priču o nama po našim uputstvima. Imamo pisanu povjest […]

Ocuvanje starih maslenika i međa

Da sela ne zarastaju u đungle

Očuvajmo krajolik

Sprječavanje devastacije predivnog krajolika Konavala

Sokol grad

Sokol grad u Dunavama je naš mali Dubrovnik jer potječe iz sastava Dubrovačke republike koji dolaze posjetiti mnogobrojni turisti iz različih zemalja.

Mitrej

U močićima postoji jedinstveni primjer speleja -Mitrej – svetište mitraičkog kulta datiran u kraj 3. st. Štovanje indoiranskog božanstva Sunca i svjetlosti vezano je za prisustvo rimskih vojnika čije su trupe u antičko doba bile smještene u neposrednom okruženju ovog svetišta. U živoj stijeni/spomeniku uklesan je standardni prikaz Mitre kako ubija bika, simbol rađanja novog […]

Konavoska nošnja

Konavoska nošnja je zaštitni simbol našeg kraja, koju su nosile naše bake i djedovi kroz povijest i dan danas je očuvan simbol Konavala.

Željeznička pruga

Željeznička pruga je na trasi od Sarajeva u BiH do Zelenike u Boki kotorskoj prolazila kroz Konavle u dužini od 33 kilometra i izuzaten je spomenik industrijske arhitekture. Izgrađena je u vrijeme Austro-ugarske monarhije i u funkciji je bila od 1901. do 1968. Predstavljala je gospodarsko trgovački zamah ovoga kraja. Na pruzi su se nalazila […]

Zelena menestra

Zelena menestra je izvorno konavosko jelo,spominje se još od daleke 1580. godine te bi se uskoro trebala naći i na popisu UNESCO -ove zaštićene nematerijalne baštine.Sastoji se od više vrsta suhog mesa,kaštradine, domaće suhe kobasice, tri vrste kupusa, krumpira te svinjske masti. Najčešće se spravlja za vrijeme Božićnih blagdana.

Mauzolej obitelji Racic

Izgradio ga je jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara, Ivan Mestrovic. Vrlo vazna i osobno najinteresantnija znamenitost u Cavtatu. Puno znaci za turizam!

Kuća Vlaha Bukovca

Jer je svojim umjetničkim djelima izrazito doprinio kako svjetskoj tako i našoj kulturnoj baštini.

Galerija Bukovac

Vrlo je bitno poraditi na većoj prepoznatljivosti Cavtata kao rodnog mjesta najpoznatijeg hrvatskog slikara Vlaha Bukovca , te poraditi na boljoj prezentaciji njegove ostavštine, kako samim stanovnicima Cavtata tako i brojnim posjetiteljima.